Ukratko o Squashu

Profesionalna svakodnevnica obiluje stresom, pa sve više managera squashom ili badmintonom uspješno rješava napetosti.

Squash je borba uma, snage i izdržljivosti! Kretnje su mahom eksplozivne i zato igrače squasha odlikuju brzina, izdržljivost, agilnost, koordinacija, preciznost i taktika... Svojim intenzitetom squash poboljšava kondiciju, brzinu i koordinaciju. Izvrstan je za zdravlje te oslobađa od stresa i napetosti!

Bez sumnje, posao je postao stresni faktor broj 1. Profesionalna je svakodnevnica bremenita konfliktnim situacijama. Svakim danom sve je više obaveza i odluka koje treba donijeti, ali i nesporazuma i razmimoilaženja s kolegama, suradnicima i pretpostavljenima. Kada je riječ o stresu, posebno je pogubna i stalna utrka s vremenom. Termini koji pritišću, rokovi kojima treba udovoljiti, sastanci na koje treba stići i poslovna putovanja koja treba odraditi. Užurbanost je, bez sumnje, konstanta profesionalne svakodnevnice, posebno na vodećim pozicijama. Stoga ni ne čudi što se hurry sickness, bolest brzine, nedavno pridružila ostalima na podužoj listi poremećaja i oboljenja koja pogađaju suvremene managere.

No, svemu ima lijeka. Tako za oslobađanje od stresa uzrokovanog poslom gotovo da nema učinkovitijeg lijeka od sporta, koji kroz tjelesnu aktivnost razgrađuje stres, potičući produkciju hormona koji podižu raspoloženje. A kada je riječ o poslovnim ljudima, squash kao da je izmišljeni baš za njih. Ovaj, svakim danom sve popularniji dvoranski (in-door) sport, uspješno "razgrađuje" napetost, čini organizam otpornijim i podiže imunitet, pozitivno djeluje na rad srca i krvotoka, te osigurava zavidnu psihofizičku kondiciju. Uz to, pogoduje koncentraciji i taktiziranju, čineći poslovne ljude sposobnijima za rješavanje profesionalnih problema. Upravo stoga sve je više managera koji u svojem dnevnom rasporedu imaju osigurano vrijeme za partiju squasha. U preko tisuću godina čovjek je smislio i uživao u mnoštvu igara koje se igraju udaranjem loptice bilo rukom, ili nekom vrstom palice, ili reketa. Negdje u ranom devetnaestom stoljeću ta opsesija reketima i loptama je dovela do pojave još jedne varijante sporta na vrlo neočekivanom mjestu - u zatvoru Flit u Londonu. Zatvorenici u "Flitu", uglavnom dužnici, rekreirali su se udarajući reketima lopticu o zidove kojih je bilo mnogo i tako su začeli igru "rekets". Rekets je uznapredovao, nekim čudnim putovima, do Heroua i drugih istaknutih engleskih škola oko 1820. i odatle je potekao i razvio se sport squash. (to squash = spljeskati)

Iako su mnoge igre u kojoj se loptica prebacivala reketom prethodile ovoj vrsti sporta, squash je potekao od engleske igre na zidu fives, a službeno je rođen krajem 1822. godine u Harrow School, elitnoj engleskoj školi. Iako je prvotno služio za zagrijavanje i igrao se na zidu u otvorenom prostoru, igra se ubrzo seli u zatvoreni prostor i postaje dvoranska. Igra je ime dobila po mekoj loptici od gume koja se može gnječiti rukom (eng. squash – gnječiti). Znatniju je popularnost stekla nakon 1890. godine, te je zahvaljujući studentima, osim u Engleskoj, postala popularna i u Sjevernoj Africi, SAD-u i Kanadi. Prva pravila donesena su 1922. godine, kada je odigrano i prvo službeno prvenstvo, i to za žene, dok su muškarci svoje odigrali tek osam godina kasnije. Squash se igra na posebno konstruiranom terenu, na prednjem zidu dužine 9,75 i širine 6,4 m, uz minimalnu visinu stropa od 5,64 m. Igra se reketom, koji predstavlja kombinaciju reketa za tenis i badminton, te mekom lopticom, uglavnom crne boje, načinjene od gume, promjera između 39,5 i 41,5 mm.

Squash igraju dva ili, ako se radi o igri parova, četiri igrača, koji stoje na istoj strani i udaraju lopticu o zid. Smisao igre je reketom udariti lopticu prema zidu tako da je protivnik nije u stanju vratiti u skladu s važećim pravilima, te tako izgubi poen. Poen može dobiti samo igrač koji servira, igra se do devet dobivenih poena i na tri dobivena seta. Za razliku od badmintona, za usvajanje tehnike squasha potrebno je mnogo više vremena i truda. Squash je jedan od najdinamičnijih, najbržih i najnapornijih sportova, pa bavljenje njime zahtijeva, no isto tako i uvjetuje zavidnu psihofizičku kondiciju. U šezdeset minuta pretrči se oko 5 kilometara i izgubi oko 840 kalorija, pa squash, između ostalog, znatno potiče rad srca i krvožilnog sustava, te uvjetuje razgrađivanje masnog tkiva, a time i gubitak suvišnih kilograma. Bavljenje ovim sportom posebno pogoduje razvoju mnogih psihofizičkih sposobnosti, motorici, brzini, tjelesnoj snazi, izdržljivosti, koncentraciji, preciznosti, fleksibilnosti, eksplozivnosti, agilnosti i koordinaciji. No, treba imati na umu da neprestana aktivnost, stalne promjene smjera kretanja, te brza zatrčavanja, a potom i brza zaustavljanja, znatno opterećuju zglobove, živce i tetive, a moguće su i povrede lica.

Kako je loptica stalno u igri, jer se može odbijati od svih zidova, squash je izvrstan za sagorijevanje suvišnih naslaga masnoća, ali to je i sport kojim se razvija motorika, preciznost i koncentracija. Pošto se svlada tehnika, squash postaje manje naporan. Nije štetan za zdravlje i kralježnicu poput nekih drugih sportova, u igri su aktivni svi mišići, a ozljede su minimalne. Za squash je potreban reket, manji i lakši od teniskog, što stoji od 200 do 1000 kuna. Potrebna je, dakako, i loptica što stoji oko 25 kuna. Postoje četiri vrste loptica, ovisno o tome koliko je igrač iskusan. Uza sve to potrebno je imati i tenisice sa svijetlom potplatom, sportsku opremu i dobru volju!